Enes Omerbegović

Enes Omerbegović rođen je 26. januara 1960. godine u Borogovu u mnogočlanoj porodici njegovih roditelja Emina i Zeme. Osnovnu školu završio je u Osmacima, srednjoškolsko obrazovanje u Karakaju kod Zvornika a zatim Školu unutrašnjih poslova u Beogradu. Radio je kao policajac u Beogradu, odakle je pred izbijanje agresije prešao u Kalesiju. U policijskoj stanici u Kalesiji radio je kao vođa sektora. Sa svojom porodicom, suprugom Zahidom i sinovima Emirom i Anelom živio je u sopstvenoj kući u Borogovu. Već prvih dana otpora agresiji, početkom aprila 1992. godine, istakao se u razoružavanju grupe specijalaca tzv. JNA na punktu u Prnjavoru. Kao pripadnik MUP-a učestvovao je u borbenim dejstvima na kalesijskom, kladanjskom, teočanskom, zvorničkom i majevičkom ratištu. Bio je veliki patriota koji nikada nije izbjegavao zadatke, išao je tamo gdje je bilo najteže. U junu 1995. godine dobrovoljno se javio da predvodi kalesijske policajce u aktivnim borbenim dejstvima na oslobađanju šireg područja Visa. Sa ostalim saborcima, kao zamjenik komandanta Odreda policije CSB Tuzla, tri dana je odolijevao artiljerijsko-pješadijskim napadima neprijatelja na pravcu Delići-Vukovina. U situaciji kada je 26. juna 1995. godine krenuo žestoki neprijateljski kontranapad, i kada su se mnogi počeli povlačiti, Enes je ostao među posljednjim u odbrani dostignutih linija. Smrtno je ranjen od gelera agresorske granate u rejonu Vukovine. Njegovo tijelo je tek poslije rata ekshumirano sa lokaliteta u blizini mezarja u Šeheru i ukopano u haremu džamije u Prnjavoru. Njegov brat Bahrija takođe je položio život za odbranu Bosne i Hercegovine, poginuo je na sarajevskom ratištu. Za svoj ogromni doprinos odbrani Bosne i Hercegovine, Enes je posthumno odlikovan najvećim policijskim priznanjem, Zlatnom policijskom značkom.